Povodom desete obljetnice provedbe programa Škole ambasadori Europskog parlamenta, Ured Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj organizirao je nacionalni susret škola iz cijele Hrvatske koje sudjeluju u navedenom programu. EPAS (European Parliament Ambassador School Programme) pokrenuo je Europski parlament 2016. godine s ciljem da srednjoškolcima približi funkcioniranje Europske unije i potakne mlade na aktivno sudjelovanje u demokratskom životu Europe. Upravnu školu, koja je višegodišnji sudionik EPAS programa, predstavljali su učenica Klara Cerovac u ulozi mlade ambasadorice i nastavnik Dino Čović u ulozi senior ambasadora. Četverodnevni susret, koji se održavao u Zadru od 5. do 8. ožujka, obilovao je edukativnim i konstruktivnim aktivnostima. Sudionicima je omogućio umrežavanje s drugim školama, uvid u primjere dobre prakse, sudjelovanje u simulacijama donošenja odluka u okviru institucija Europske unije te dodatnu edukaciju o participaciji mladih. Osim navedenih aktivnosti, mladi su ambasadori imali priliku razgovarati i postavljati pitanja eurozastupnicima Gordanu Bosancu, Sunčani Glavak, Davoru Ivi Stieru i Tomislavu Sokolu, a sudjelovali su i u razgovoru s glazbenikom Borom Balboom i kreatoricom digitalnog sadržaja Norom Ćurković (Zipsssy) o odgovornom ponašanju u online svijetu.

Odlična Književna večer na temu Kako se dobro posvađati U Upravnoj školi Zagreb nije bilo dovoljno mjesta za sve zainteresirane za sudjelovanje na Književnoj večeri s temom Kako se dobro posvađati! U četvrtak, 22. siječnja 2026. u 18:30 sati gošće su nam bile dr. sc. Marina Merkaš, dr. sc. Matea Bodrožić Selak i dr. sc. Ana Žulec Ivanković sa Sveučilišnog odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a razgovarali smo o pročitanome, srdžbi, emocijama, odgovornosti, roditeljskoj ulozi, postojanju granica, isprici. Čitali smo ulomke iz knjiga Cala Newporta Digitalni minimalizam, Ljubice Uvodić-Vranić Kako se dobro posvađati i Jeffersona Fishera, Sljedeći razgovor (manje svađa, više razgovora). Evo nekih komentara učenika, kolegica, roditelja, sudionika na Književnoj večeri. „Književna večer bila je izvrsna, korisna i zanimljiva. Najviše mi se svidjelo kada smo razmjenjivali svoje odnose s roditeljima i kako rješavamo svađe ako do njih dođe.“ „Smatram da bi trebalo održavati više ovakvih radionica u školi kako bismo se potaknuli na razmišljanje o bitnim stvarima. Radionica mi se svidjela jer sam shvatila da previše vremena provedem na nebitne stvari, kao što je „skrolanje“ na mobitelu u nedogled. Tako sam odlučila više vremena posvetiti sebi.“ „Prvi puta sam prisustvovala Književnoj večeri i ugodno sam se iznenadila. Svidjeli su mi se opuštena atmosfera uz čaj i kolačiće te razgovori o temama svađanja i pretjeranog korištenja ekrana, koje su svima bile korisne i zanimljive. Pohvalila bih izbor teme jer smatram da su Internet i tehnologija te svađe s roditeljima vrlo zanimljive srednjoškolcima.“ „Tema Kako se dobro posvađati izvrsna je za učenike naše dobi zbog raznih sukoba koje doživljavamo u školi, s roditeljima i prijateljima. Odlično je spojena s temom o ovisnosti o pametnim telefonima.“ „Nakon završetka radionice sam se osjećala  motivirano za promjene na sebi, bolju komunikaciju s roditeljima i vršnjacima, bez svađanja. Bila sam jako zadovoljna i zahvalna na pruženoj prilici.“ Učenici su pisali svoje komentare koje su izložili uz citate iz pročitanih knjiga. Izabrali su kao najbolji citat riječi slavnog antičkog filozofa: „Svatko se može naljutiti – to je lako. Ali biti dovoljno ljutit na pravu osobu, u pravo vrijeme, s pravom svrhom, i na pravi način – to nije lako.“ Aristotel U provedenoj anketi prije i nakon održane Književne večeri učenici su u velikom postotku (97 %) odgovorili da bolje komuniciraju s roditeljima, braćom i sestrama te vršnjacima nakon čitanja ulomaka iz odabranih knjiga i otvorenog razgovora s gošćama, znanstvenicama psihologinjama, sudionicima Večeri, ali i razgovora s ukućanima. Sudionici su izrazili mišljenje da bi trebalo organizirati više ovakvih druženja uz dobro štivo i inspirirajući razgovor o onome što smatraju važnim u svakodnevnom životu. Voditeljica i organizatorica Književne večeri: Sanja Šepac Dužević, prof.

Tijekom prosinca 2025. godine naši su učenici sudjelovali u već tradicionalnim radionicama financijske pismenosti za mlade u okviru projekta FINtelligent, koji organizira studentska udruga Financijski klub s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Upravnom školom Zagreb. U projekt su se uključili učenici drugih razreda smjera Upravni referent, zajedno sa svojom nastavnicom Martinom Mišić. Kroz tri poučne, zanimljive i dinamične radionice učenici su proširili svoja znanja o financijama i ekonomiji. Teme radionica obuhvaćale su Osnovna ekonomska načela, Poreze i porezni sustav Republike Hrvatske te Banke i bankarski sustav. Učenici su, među ostalim, dobili odgovore na pitanja poput: što su BDP i javni dug, kako se formiraju cijene, koje su funkcije tržišta, što sadrži bruto plaća, što je PDV i kolika je njegova stopa, što je potrebno za podizanje kredita u banci te koja je razlika između kreditnih i debitnih kartica. Radionice su bile interaktivne, a stečena znanja učenici su provjerili rješavanjem kvizova nakon predavanja. Sudjelovanjem u projektu FINtelligent učenici su unaprijedili financijsku pismenost, razvijali kritičko razmišljanje te stekli znanja korisna za svakodnevni život i buduće profesionalne izazove. Što učenici kažu o radionicama i što su sve saznali, pročitajte u nastavku. Radionica „Banke i bankarski sustav“ Gabriela Prčić, 2. d „Danas smo na radionici financijske pismenosti govorili o bankama, vrstama računa, karticama i vrstama kredita. Uloga komercijalnih banaka jest povezivanje štediša s onima kojima su potrebna sredstva. Primjeri komercijalnih banaka su ZABA, PBZ i RBA. Kod štednih i investicijskih banaka već iz samog imena možemo zaključiti njihovu namjenu, odnosno ulogu. Investicijske banke većinom koriste veća poduzeća i one posluju uz pomoć vrijednosnih papira. Središnje banke najvažnije su banke jer su monetarne institucije svake države. Naša središnja banka je Hrvatska narodna banka, koja provodi odluke Europske središnje banke o monetarnoj politici u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023., kada je Hrvatska postala članica europodručja. Specijalizirane banke služe za financiranje određenih sektora, poput poljoprivrede, stanogradnje ili razvoja. Zatim smo govorili o vrstama bankovnih računa. Neki od njih su tekući račun, koji je namijenjen za svakodnevnu uporabu, primanje plaće i slično, te žiro-račun, koji najčešće koriste obrtnici za poslovne transakcije. Također smo govorili o tri vrste kredita: stambenom, potrošačkom i poslovnom. Stambeni kredit služi za kupnju ili gradnju nekretnine, potrošački kredit za osobne potrebe, poput putovanja ili kupnje kućanskih proizvoda, a poslovni krediti namijenjeni su poduzećima i obrtnicima. Posljednja tema bile su vrste kartica – debitne, kreditne i prepaid kartice. Pri plaćanju debitnom karticom sredstva se odmah povlače s tekućeg računa pri svakoj transakciji, dok kreditne kartice omogućuju kupnju na kredit, a dug se vraća naknadno. Prepaid kartice zahtijevaju prethodnu uplatu sredstava koja se potom troše. Sve je veća prisutnost beskontaktnog plaćanja i internetskog bankarstva, što korisnicima omogućuje brže i praktičnije plaćanje bez gotovine te upravljanje računima putem interneta ili mobilnih aplikacija, no takav način poslovanja nosi i određene sigurnosne rizike, poput krađe podataka ili hakiranja.“ Radionica „Porezi i porezni sustav Republike Hrvatske“ Pavla Barać, 2. c „Dana 8. prosinca 2025. godine Financijski klub FINtelligent posjetio je našu školu s ciljem educiranja učenika o…

Svakodnevno smo svjedoci katastrofalnih posljedica koje ekološke krize imaju na naš okoliš i različite aspekte života. Želimo biti dio odgovora, ali ne znamo uvijek kako. Stoga smo u 3. b i 3. e proveli radionice,  edukaciju na kojoj smo zajedno raspravljali o načinima kako mi i buduće generacije možemo biti dio rješenja. Glavne teme ove edukacije iz područja globalnog obrazovanja su klimatske promjene, društvena i rodna ravnopravnost. Kroz razumijevanje klimatske pravde, postajemo svjesni kako klimatske promjene ne pogađaju sve jednako, te se potiče pravednija raspodjela resursa i rješenja koja uključuju najugroženije zajednice. S druge strane, rodna pravda ističe važnost ravnopravnosti žena i muškaraca u svim sferama života, čime se pridonosi stvaranju pravednijeg društva. Zanima li vas više o ovoj temi,  pogledajte kratki video (6 minuta) Geofizičkog odsjeka PMF-a o klimatskim promjenama - Klima u Europi u 2050. godini (https://www.youtube.com/watch?v=cDoDktvzOXg) Aktivnosti je vodila profesorica Sanja Šepac Dužević