U travnju 2026. godine profesorica Sanja Šepac Dužević provela je istraživanje pod nazivom Čitalačke navike učenika završnih razreda Upravne škole Zagreb. Cilj istraživanja bio je istražiti čitalačke navike maturanata i njihove stavove prema čitanju sa svrhom motivacije budućih učenika za čitanje. Metoda je bila rješavanje anketnog upitnika koji je nastavnica sastavila, a koji ispituju čitalačke navike učenika, stavove prema čitanju, umjetnoj inteligenciji i modernoj tehnologiji, te o slobodnom vremenu i motivaciji za čitanje. Upitnik se sastojao od 20 pitanja otvorenog tipa, zatvorenog tipa, višestrukog izbora, nadopunjavanja ili kratkog odgovora. Uzorak: upitnik je ispunilo 99 učenika završnih razreda Upravne škole Zagreb (86,9% Ž i 13,1% M). Izdvojit ćemo neke podatke i zaključke istraživanja. Učenici su napisali da imaju barem 2-3 sata slobodnoga vremena u danu (36,4%), 3-4 sati slobode ima 27,3% učenika, 4-5 sati ima 16,2% učenika, a 20,2% ima više od 5 sati slobodnog vremena u danu. Čitaju li svaki dan izvan školske lektire? Evo odgovora. Rezultati pokazuju da učenici imaju dovoljno slobodnog vremena, no čitanje nije među njihovim najčešćim aktivnostima. Čak 32,3 % učenika izjavilo je da nikada ne čita izvan školske lektire, dok 43,4 % čita rijetko. Samo 3 % učenika čita svakodnevno. Najviše se čitaju romani, stripovi/manga, časopisi i portali, poezija, fanfiction, te sadržaji na društvenim mrežama. Učenici najčešće čitaju od 1 do 3 naslova godišnje (65,7%), no zabrinjava činjenica da ih 8,1% ne pročita niti jedan naslovu u godini. Podatak da samo 14,1% učenika pročita lektiru u cijelosti, poražavajući je podatak, samo 8,1% pročita ih uvijek lektirno djelo, 30,3% rijetko i 47,5% ponekad. Književno djelo za cjelovito čitanje obrađuju uglavnom tako što 22% učenika pročita djelo, a ostali čitaju sažetke na internetu (38,4%), gledaju video sadržaje (24,2%), te koriste AI alate i slušaju prepričavanje sadržaja od vršnjaka. S druge strane, rezultati pokazuju da tiskana knjiga i dalje ima važno mjesto među mladima. Na pitanje o omiljenom formatu čitanja čak 70,7 % učenika odabralo je tiskane knjige, dok su e-knjige (14,1 %) i audioknjige (13,1 %) znatno manje zastupljene. U otvorenim odgovorima učenici su istaknuli da ih na čitanje najviše motiviraju zanimljiva radnja, teme koje ih zanimaju, stjecanje znanja i razvoj vokabulara. Kao najčešće prijedloge za poticanje čitanja naveli su suvremenija i zanimljivija djela, mogućnost većeg izbora lektire te više kreativnih i interaktivnih aktivnosti poput projekata, debata, kvizova i grupnog rada. Odnos prema društvenim mrežama Odgovori pokazuju da bi značajan broj učenika radije proveo dva sata na društvenim mrežama nego čitajući knjigu, iako dio učenika ističe da bi odabrao knjigu ako je tema zanimljiva ili ako knjigu može samostalno odabrati. To potvrđuje da društvene mreže predstavljaju jednu od najvećih konkurencija čitanju u slobodno vrijeme. Zaključak Istraživanje pokazuje da učenici završnih razreda uglavnom ne posjeduju razvijene čitalačke navike te rijetko čitaju iz vlastitog interesa. Unatoč tome, većina prepoznaje pozitivne učinke čitanja, poput stjecanja znanja, razvoja vokabulara i opuštanja. Učenici smatraju da bi veća mogućnost izbora knjiga, suvremenija djela, kreativniji pristup nastavi i manji naglasak na ocjenjivanju mogli povećati interes za čitanje. Rezultati potvrđuju potrebu za modernizacijom pristupa lektiri…