August Šenoa                  (Zagreb, 14. XI. 1838 – Zagreb, 13. XII. 1881).             hrvatski književnik, kritičar, prevoditelj, političar  Pučku školu završio je u Zagrebu, školovao se u Pečuhu, Pragu i Beču studirajući medicinu i pravo Otac Aloiz bio je Nijemac iz Češke koji je u Zagreb doselio 1830., a majka Terezija pl. Rabacs Slovakinja iz Budimpešte August je imao tri brata: Teodora, Julija i Aurela Oženio se Slavom Ištvanić, turopoljskom plemkinjom Radio je kao novinar (postavlja feljton kao kao žanr, a u svojoj seriji feljtona    „Zagrebulje“ opisuje političke, uglavnom, negativne događaje u Zagrebu ), gradski bilježnik te gradski senator Bio je umjetnički direktor Zagrebačkog zemaljskog kazališta i dramaturg, uređivao je Vijenac,   najznačajniji književni časopis Kao književnik, književni teoretičar i kritičar ostavio je snažan utjecaj u književnosti i kulturnopolitičkom životu 19. stoljeća koje se naziva Šenoino doba „Povjestice“su pripovjedna djela pisana u stihovima, jednostavno i ritmično, prožeto humorom („Propast Venecije“, „Kameni svatovi“) Kao dramaturg istakao se komedijom tročinkom „Ljubica, izvedenom 1868. koja je, usprkos neuspjehu kod publike i kritike, imala velik utjecaj kao prvi prikaz suvremenog građanskog života Na zagrebačku je scenu doveo Molierea, Goethea, Schillera i Shakespearea Najveći utjecaj ostavio je kao romanopisac, u književnost uvevši  roman koji je postao omiljeno štivo čitatelja 19. stoljeća, posebno povijesni roman koji zauzima središnje i najznačajnije mjesto u Šenoinom bogatom opusu Napisao je pet povijesnih romana: „Seljačka buna“, „Čuvaj se senjske ruke“, „Zlatarovo zlato“, „Diogeneš“ i „Kletva“ koja je ostala nedovršena Uzor mu je bio Walter Scott koji je povijesni roman uveo u europsku književnost  u kojem se prikazuju autentični događaji na temelju istraživanja dokumenata i raznih povijesnih izvora U svojim je pripovijetkama opisivao odnos sela i grada, političke, etičke i socijalne probleme te odlaske sinova seljaka na školovanje u grad („Prosjak Luka“, „Prijan Lovro“, „Branka“…) U lirici je socijalni i politički pjesnik angažiran u izražavanju političkih ideja i Strossmayerovog narodnjaštva („Budi svoj!“, „Hrvatska pjesma“, „Na Ozlju gradu“…) Pojedine izrazito lirske ljubavne pjesme uglazbljene su i postale su dio tradicijske kulture („O ti vilo moje duše“, „Oj vi magle“), a balade i legende u stihu u obliku popijevaka zadržale su se do danas („Ribareva kći“, „Vir“) Budi svoj! Oj, budi svoj! Ta stvoren jesi čitav,U grudi nosiš, brate, srce cijelo;Ne kloni dušom, i da nijesi mlitav,Put vedra neba diži svoje čelo!Pa došli danci nevolje i muke,Pa teko s čela krvav tebi znoj,Ti skupi pamet, upri zdrave ruke,I budi svoj! Oj, budi svoj! Znaj, tvoja glava mladaNebolike ti zlatne sanke budi,Ko sivi soko uzvine se nada,Al’ svijet je svijet, i ljudi tek su ljudi.Da, zbilja goni s uzglavja te meka,U sebični te zovuć svijeta boj;Ma što te, brate, u životu čeka:Ti budi svoj! Oj, budi svoj! Taj svijet ti nije pakô,Ni raj ti nije; rodi trnom, cvijetom;Ni desno, lijevo da se nijesi mako,Već ravno pođi, dok te nosi, svijetom:Koracaj bez obzira krepko, živo,Sudbina dok ne rekne tebi: Stoj!I pravim drži pravo, krivim krivo,I budi svoj! Oj, budi svoj! Ta Božji ti je zamet,A Bog sve mrzi, što je laž i varka;I neka ti je vazda vedra pamet,I srce vrelo, duša čista, žarka;Nek’…

Povodom Mjeseca hrvatske knjige u našu je školu doputovala izložba Društva hrvatskih književnih prevoditelja pod nazivom „Od izvornika do prijevoda“. Izložba nam  prikazuje važnost prevoditelja i njihovog umjetničkog rada  bez kojih bi putovanja izvan granica našeg književnog prostora bila nemoguća. Uz objavljeni prijevod na izloženim panoima možemo pročitati  biografiju i bibliografiju pojedinih prevoditelja te usporedbu između prijevoda i izvornika. Izložba u našoj školi ostaje od 18. listopada do 11. rujna a nakon toga putuje dalje pomičući granice knjižnica  i književnosti…

Mrežni izvori u nastavi hrvatskoga jezika Knjižnice, časopisi, zbirke • Antologija suvremenoga hrvatskog pjesništva: http://www.hrvatskiplus.org/_kaosa/index_antologija.html • Knjižnice grada Zagreba: http://www.kgz.hr/hr • Nacionalna sveučilišna knjižnica: https://www.nsk.hr/ • Digitalna zbirka NSK: https://digitalna.nsk.hr/pb/ • DIKAZ - digitalna knjižnica Zadar: http://dikaz.zkzd.hr/ • Hrčak – portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa: https://hrcak.srce.hr/ • Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: http://knjiznica.hazu.hr/ • Digitalna zbirka knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu: http://knjiznica.ffzg.unizg.hr/ • Hrvatski državni arhiv: http://www.arhiv.hr/hr-hr/ • Cvjetovi zla (Baudelaire): https://fleursdumal.org/audio/ • Digitalizirani Katalog: http://katalog.lzmk.hr/ • Drame.hr: http://drame.hr/hr/drame/293-lutka-miro-gavran • South Slavic Literature Library: https://www.borut.com/library/ • BEK – Besplatne elektroničke knjige: http://elektronickeknjige.com/ • E-knjižnica (KGZ): https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=1&sort=0&fid0=2&fv0=e-knjiga&spid0=1&spv0=&fid1=12&fv1=%23C002%23za+posudbu&currentPage=1 • eKnjiga: https://www.eknjiga.hr/ • eLektire: https://lektire.skole.hr/ • HRlektire.com:https://www.hrlektire.com/... • Internacionalna knjižnica za djecu: http://en.childrenslibrary.org/... • Kvaka – časopis za književnost: http://www.casopiskvaka.com.hr/ • Knjižnica Metelwin: http://library.foi.hr/metelgrad/ • Nacionalni arhivski informacijski sustav: http://arhinet.arhiv.hr/default.aspx • Open culture free books: http://www.openculture.com/free_ebooks • Pjesnici Ane Horvat: http://www.pjesnici-ane-horvat.net/ • Flora i fauna u književnosti: https://drive.google.com/.../0B2Yvpw.../view • Zvučna antologija đurđevečke književnosti: http://www.djurdjevecka-antologija.com/onama • Zbirka književnih djela na hrvatskome jeziku: http://dzs.ffzg.unizg.hr/popis.htm • Školske novine: http://www.skolskenovine.hr/tjednik_arhiva.aspx • Scribd: https://www.scribd.com/?lohp=2 • Stare hrvatske novine: http://dnc.nsk.hr/Newspapers/ • Stari hrvatski časopisi: http://dnc.nsk.hr/Journals/Default.aspx • Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR: https://zir.nsk.hr/ • Nacionalni repozitorij disertacija i znanstvenih magistarskih radova: https://dr.nsk.hr/ • Hrvatski arhiv weba: https://haw.nsk.hr/ • Studia lexicographica – časopis za leksikografiju i enciklopedistiku: http://studialexicographica.lzmk.hr/index.php/sl/index Portali, blogovi • Arteist – prvo slovo kulture: https://arteist.hr/knjizevnost/ • Booksa.hr: http://www.booksa.hr/ • Cro-kultura: http://www.cro-kultura.com/#sthash.viVmssTF.dpbs • Medijska pismenost: https://www.medijskapismenost.hr/ • Djeca medija: https://www.djecamedija.org/ • Društvo hrvatskih književnih prevodilaca: http://dhkp.hr/ • Društvo hrvatskih književnika: http://dhk.hr/ • Eho.online portal za kulturu informacija i komunikacija: http://www.eho.com.hr/ • Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade: https://www.hdkdm-klubprvihpisaca.hr/ • Desk Kreativne Europe: http://deskkultura.hr/ • Portal hrvatske rječničke baštine - Habdelićev Dikcionar, Vrančićev Dictionarium: http://crodip.ffzg.hr/ • Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: http://info.hazu.hr/hr/ • Staroslavenski institut: https://www.stin.hr/ • Hrvatska kulturna baština: http://www.kultura.hr/ • Hrvatski centar ITI - International theatre Institute: https://hciti.hr/ • Hrvatsko društvo dramskih umjetnika: http://www.hddu.hr/novosti.aspx • Hrvatski centar za dramski odgoj: http://www.hcdo.hr/ • Hrvatsko novinarsko društvo: http://www.hnd.hr/ • Hrvatsko društvo pisaca: https://hrvatskodrustvopisaca.hr/hr • JEZIK.Hrvatski (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje): http://jezik.hr/ • Knjiga za plažu: http://www.ice.hr/davors/KZP.htm • Književni natječaji: http://sikavica.joler.eu/.../literarn.../knjizevni-natjecaji • Kritična masa: http://www.kriticnamasa.com/index.php • Kultura promjene (SC): http://www.sczg.unizg.hr/kultura/ • Laboratorij čitanja: https://laboratorijcitanja.wordpress.com/ • Lirik line (pjesnici govore svoje tekstove) - 22 hrvatska pjesnika zastupljena svaki s 10 pjesama: https://www.lyrikline.org/en/home/ • Stilistika: https://stilistika.org/ • Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje: http://ihjj.hr/ • Matica hrvatska: http://www.matica.hr/ • Metafora – portal za književnost i kulturu:

27. ožujka u srednjim školama diljem zemalja članica EU provedena je akcija čitanja na glas. Kao što smo planirali, taj dan nastavnici i učenici započeli su svoje nastavne sate čitajući razne  sadržaje koje su sami odabrali. Jedna od preporučenih aktivnosti bila je i gostovanje bivšeg učenika škole koji bi zajedno s učenicima čitao na glas stoga je knjižničarka pozvala Matea Ljubojevića, učenika koji je prošle godine dobio prvu nagradu na „Kanižajadi“ za svoj sonet „Pjesma kiše“. Mateo je vrlo uspješno  gostovao u 1.A, 1.D i 1.F razredu u kojima su naizmjence pjesme čitali učenici i mladi autor, a potom su razvili zanimljive razgovore o samoj poeziji, motivima, temama i inspiraciji umjetnika. Dan čitanja na glas ostavio je jako pozitivne refleksije jer smo zajednički zaključili da čitanje na glas pomaže u jasnijem izražavanju, širenju vokabulara, aktivnom slušanju, kritičkom razmišljanju, promišljanju i zaključivanju, na taj način čitanje postaje zanimljivije, potiče se znatiželja, ali i povezanost među učenicima i nastavnicima. Svakako ćemo ovu aktivnost s radošću ponoviti.

Povodom 100 godina smrti Dore Pejačević donosimo vam prezentaciju.

Povodom dana smrti Dubravke Ugrešić donosimo vam prezentaciju. Dubravka-Ugresic-1Preuzmi

U ponedjeljak, 27. ožujka 2023., u našoj će se školi održati akcija Čitanje u školama koja će se toga dana provoditi paralelno u srednjim školama diljem zemalja članica Europske unije. Nastavni sati toga će dana započeti čitanjem zanimljivosti, motivacijskih poruka i drugih sadržaja na glas i na taj način osvijestiti važnost takve prakse.