Grad Zagreb osigurava besplatne udžbenike za sve učenike srednjih škola kojima je on osnivač.
Sukladno toj odluci, svi učenici Upravne škole Zagreb udžbenike će preuzeti u školskoj knjižnici prvi dan nastavne godine 2024./2025. prema rasporedu koji će dobiti od razrednika.
Svi učenici prvi dan nastave trebaju ponijeti čvršće vrećice ili torbe.
Dragi učenici, roditelji i nastavnici,
izašao je novi broj Tipke. U našem novom broju koji je uredila nastavnica Jasmina Kljunić pročitajte više o:
…. i još puno toga!
Tipku možete prelistati na ovoj poveznici.
Ili možete kliknuti na sliku naslovnice ispod:
In memoriam
Luko Paljetak (rođen 1943. u Dubrovniku, umro 2024. u Dubrovniku)
Pjesnik, prevoditelj, urednik, kazališni i likovni kritičar, redatelj, feljtonist, esejist, pisac za djecu, dramski pisac, slikar.
Bio je redovni član HAZU-a, dopisni član SAZU-a (Slovenske akademije znanosti in umetnosti), član Akademije ruske književnosti.
Stihovi Luke Paljetka naraštajima djece bili su prvi susret s poezijom, s književnošću uopće, a zbirka „Miševi i mačke naopačke“ prvi puta je objavljena 1973. Iste godine ovjenčana je nagradom Ivana Brlić- Mažuranić.
Uglazbljenu pjesmu poslušajte:
“Ne pišem pjesme nigdje nego tu gdje me stignu” – tako je govorio, pisao i stvarao akademik Luko Paljetak – svakodnevno, neopterećeno, prirodno, nadahnuto. U poeziju je pretvarao sve što je vidio, omirisao, osjetio, naslutio. Volio je život, djecu, svoj Dubrovnik, književnost.
„Mene je uvijek zanimalo u književnosti ne samo djelo nego i okolnosti u kojima je djelo nastajalo, a to znači sve ljudske okolnosti, kako je pisac to radio, što je radio, zašto je radio, kako se osjećao… Ja sam onaj koji ne zanemaruje biografije pisca“, istaknuo je jednom prigodom Paljetak.
Pisao je dramske tekstove i igrokaze, ali i razmjerno velik broj radiodrama namijenjenih odrasloj publici. Bio Pjesnik je s više od 60 zbirki poezije, dramski pisac, esejist i kritičar. je i vrstan prevoditelj s engleskog, francuskog i slovenskog jezika. Među ostalim, preveo je djela Shakespearea, Byrona, Wildea, Joycea iPrešerna.
“Učite svoj jezik neprestano, posebice mogućnosti naše jedinstvene, elastične sintakse; budite kao prevodioci onako savršeni kao engleski butleri, savjesni sluge onih koji su i sami bili sluge svoga poslanja. Prevodilački posao važan je za shvaćanje cjeline svijeta nakon pada Kule babilonske…”
Mnoge su njegove pjesme uglazbljene i tako postale nezaobilazan dio dubrovačke i hrvatske pop-kulture: “U svakom slučaju te volim”, “Na Stradunu” i mnoge druge.
Bogati stvaralački opus Luke Paljetka pronađite na linku: https://hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/clanstvo/clan/luko-paljetak
Noć knjige
23. 4. 2024.
Kad je prizma kataklizma
Ovogodišnja tema Noći knjige istražuje kako književnost, znanost i psihologija odgovaraju na izazovna vremena. Kroz prizmu knjiga tražimo utjehu, motivaciju za promjene i odgovore na suvremene prijetnje. Sve to možete probati u školskoj knjižnici od 23. do 30. travnja. Dođite!
Obilježili smo Međunarodni dan pripovijedanja i Svjetski dan kazališta za djecu i mlade, 20. ožujka, radionicom storytellinga „Mašta može svašta-pričajmo zajedno“.
Radionicu su, uz pomoć knjižničarke, vodile učenice 2. razreda Petra Vrbanc i Mia Šulentić u kojoj su učenicima prvih razreda pokazale kako možemo sami, uz pomoć mašte i storytelling kockica ispričati vlastitu originalnu priču.
Učenici 3. Drazreda Ante Blažević, Marina Marinac i Lovre Gracin uspješno su sudjelovali u književnoj debati koja se održala u Knjižnici “M2“ 12. veljače 2024.
Suradnja je to Knjižnice „Medveščak“ sa školskom knjižnicom u sklopu projekta BookBate koji je osmišljen s ciljem promicanja čitanja među mladima i učenja o zakonitostima kvalitetnog debatiranja. Birane teme su privlačne i intrigantne mladima, a ujedno i premise koje iz njih izvlače stavove pogodne za raspravu.
Tema ove debate bila je klasična bajka Charlesa Perraulta „Ljepotica i zvijer“, a uz učenike naše škole, u debatnim su timovima bili i učenici Škole za modu i dizajn, Zdravstvenog učilišta Zagreb, privatne gimnazije Marul i Škole za cestovni promet. Susret je moderirao Domagoj Praljak, učenik XV. gimnazije i član hrvatske debatne reprezentacije.
Nakon živahnog debatiranja u kojemu su timovi obradili vječno pitanje ljubavi i žrtve, učenik Ante Blažević 3.D razreda izabran je za jednog od najuspješnijih govornika te mu je po završetku druženja uručena i prigodna nagrada.
Nadamo se uskoro novim i uspješnim debatnim susretima!
Povodom Dana ekološke osviještenosti i održivosti, u sklopu međunarodnog Erasmus + projekta našu su školu pod organizacijom Direkcije za obrazovanje posjetili gosti profesori iz Beča. Tom su prilikom obišli i razgledali i školsku knjižnicu u kojoj je postavljena prigodna izložba „Drvo i njegov tajni život“.
Izložbu su osmislili i realizirali učenici 2. razreda uz pomoć profesorice njemačkog jezika Tanje Ivančić i stručne suradnice knjižničarke Zrinke Hrvoić Dukić. Naši su gosti iz Beča tako imali prilike vidjeti fotografije drveća koje nas okružuje, njegove glavne karakteristike, naučiti ponešto o mitologiji drveća, značaju koje je imalo u staroj Grčkoj i Rimu, pročitati zanimljive i poticajne citate, razgledati unikatne i ručno izrađene predmete iz drveta te prolistati brojne časopise i knjige u kojima je tema drvo (Kovačićeva „Breza“, Cesarićeva poezija, „Šuma striborova“ Ivane Brlić Mažuranić, časopisi „Drvo znanja“ , „Eko revija“, „Priroda“…). Posebnu pažnju zaokupila je knjiga Petera Wohllebena „Tajni život drveća“. Čitajući neke odlomke otkrili smo jedan potpuno novi i skriveni svijet. Saznali smo da stabla imaju osjećaje, navike i pamćenje i da šume funkcioniraju kao društvene zajednice…iz toga smo naučili da se prema drveću trebamo ponašati kao prema nama samima.
„No na veću brigu o drveću ne bi nas trebala poticati samo materijalna korist-radi se o malim zagonetkama i čudima koje vrijedi održavati. Pod krovom od lišća dnevno se odigravaju prave drame i dirljive ljubavne priče; u tom posljednjem djeliću prirode ispred naših kućnih vrata, mogu se doživjeti pustolovine i otkriti razne tajne. Tko zna: možda će jednom biti dešifriran i jezik drveća koji će nam dati materijala za druge nevjerojatne priče. A dotad, prilikom iduće šetnje šumom jednostavno oslobodite maštu-u mnogim slučajevima nije nimalo udaljena od stvarnosti!“
(Wohlleben, P.:“Tajni život drveća“, str.198)
Preporuka i poziv svima da pročitaju ovaj bestseler te dobrodošlica na izložbu u prostoru knjižnice koja ostaje otvorena do 18. prosinca.
August Šenoa
(Zagreb, 14. XI. 1838 – Zagreb, 13. XII. 1881).
hrvatski književnik, kritičar, prevoditelj, političar
Oj, budi svoj! Ta stvoren jesi čitav,
U grudi nosiš, brate, srce cijelo;
Ne kloni dušom, i da nijesi mlitav,
Put vedra neba diži svoje čelo!
Pa došli danci nevolje i muke,
Pa teko s čela krvav tebi znoj,
Ti skupi pamet, upri zdrave ruke,
I budi svoj!
Oj, budi svoj! Znaj, tvoja glava mlada
Nebolike ti zlatne sanke budi,
Ko sivi soko uzvine se nada,
Al’ svijet je svijet, i ljudi tek su ljudi.
Da, zbilja goni s uzglavja te meka,
U sebični te zovuć svijeta boj;
Ma što te, brate, u životu čeka:
Ti budi svoj!
Oj, budi svoj! Taj svijet ti nije pakô,
Ni raj ti nije; rodi trnom, cvijetom;
Ni desno, lijevo da se nijesi mako,
Već ravno pođi, dok te nosi, svijetom:
Koracaj bez obzira krepko, živo,
Sudbina dok ne rekne tebi: Stoj!
I pravim drži pravo, krivim krivo,
I budi svoj!
Oj, budi svoj! Ta Božji ti je zamet,
A Bog sve mrzi, što je laž i varka;
I neka ti je vazda vedra pamet,
I srce vrelo, duša čista, žarka;
Nek’ ravno um i srce tvoje važu,
Tek tako bit ćeš čovjek, brate moj!
Da zli i dobri ljudi smjerno kažu:
Da, on je svoj!
Oj budi svoj! Al’ brat ti budi braći,
I radi za svijet, al’ ne slušaj pljeska;
I ljubi svijet, al’ ne nadaj se plaći,
Jer hvala ljudska voda je vrh pijeska,
U tvojoj svijesti hvala ti je trudu,
S poštena tekar lica teče pošten znoj,
I nijesi, brate, živio zaludu,
Kad jesi svoj!
Oj, budi svoj, i čovjek ljudskog zvanja!
Pa diži čelo kao sunce čisto;
Jer kukavica tek se hrđi klanja,
Tvoj jezik, srce nek su vazda isto.
Za sjajnim zlatom kô za Bogom gledi
Tek mićenika ropskih podli roj;
Ti gledaj, da l’ i duša zlata vrijedi,
Pa budi svoj!
Da, budi svoj! Pa dođe l’ poći hora,
Gdje tisuć zvijezda zlaćenih se vije,
Kad čovjek račun završiti mora,
I ti ga svršuj, nek ti žao nije;
Jer tvoje srce šapnuti će tijo:
Oj mirno, brajne, sad si račun zbroj!
Poštenjak, čovjek na zemlji si bio:
Ta bio svoj!
Vijenac, 1874.
Posebno je rado tematizirao rodni grad Zagreb kao političko središte Hrvatske te ga opisao u sva tri književna roda, u lirskom, epskom i dramskom obliku (Zagreb, Zagrebu, Zlatarovo zlato, Seljačka buna, Diogenes, Kletva, Ljubica i dr.).
-August Šenoa najzagrebačkiji jehrvatskiknjiževnikneraskidivo vezan tematikom i službovanjem za svoj rodni i voljeni Zagreb
-U ulozi gradskog senatora koji je sređivao gradske spise, vodio osnutak osiguravajućeg zavoda, vodio uređenje Terga bana Josipa Jelačića, sastavljao prijedloge za diplome građanima, nadzirao nadogradnju Gornjogradske gimnazije zbog smještaja novoustrojenog Sveučilišta…zatekao ga je veliki potres koje je pogodio Zagreb 9. prosinca 1880.
-Procjenjujući potresom nanesene štete razbolio se od upale pluća kojoj je, prethodno počašćen kraljevom pohvalom za izuzetne zasluge i proglašen začasnim građaninom Zagreba, podlegao 13. prosinca 1881. godine.
-Sto četrdeset godina poslije Šenoina himna Zagrebu mnogima je opet bliska srcu i daje nadu da će voljeni grad podno Medvednice ponovno biti “živ, ponosit, jak, prkosit”.
“Zagrebu”
Povrh starog Griča brda
Kao junak lijep i mlad,
Smjele glave, čela tvrda,
Slavni stoji Zagreb-grad;
Živ, ponosit,
Jak, prkosit,
Kad slobode plane boj.
Tko tu klikô ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj!
Mnoge bure povrh njega
Prosu svijeta udes ljut,
Al’ pod krilom našeg stijega
On stajaše tvrd i krut.
Ljutit stresa
Juriš bijesa
I razmrvi vraga roj.
Tko tu klikô ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj!
Nad njim bljesnu zlatna zvijezda,
Da ugleda druga drug,
Kao soko iz svog gnijezda,
U daleki prhnu jug
Glas Hrvatstva,
Doziv bratstva:
Preni mi se, rode oj!
Tko tu klikô ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj!
Ti uskrisi naše pleme,
Ti rastjera duha noć,
Ti nam siješ znanja sjeme,
Ti nam dižeš roda moć.
Svjetlobornih,
Umotvornih
Glava rađaš silan broj.
Tko tu klikô ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj!
Kad zarudi mlada zora,
A iz zore dvor i hram,
Zlatno polje, zelen-gora,
Sjajna Sava, loze plam:
Od miline
Duša gine,
Po krasoti bludeć toj.
Tko tu klikô ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj!
Zagreb-grade, naša glavo,
Zagreb-grade, štite naš,
Zagreb-grade, naša slavo,
Kao sunce ti nam sjaš.
Budi velik,
Jak kô čelik,
Tisuć ljeta slavan stoj!
Tko ti klikô ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj!
Kipar Ivan Rendić autor jepoprsja Augusta Šenoe koje se nalazi na Zrinjevcu
Spomenik Augusta Šenoe u Vlaškoj ulici, rad umjetnice Marije Ujević Galetović
Kuća Šenoa nalazi se u ulici Ive Mallina 27, uz Jurjevski park i Becićeve stube.
Povodom Mjeseca hrvatske knjige, svi članovi bilo koje knjižnice u Hrvatskoj moći će do sredine studenoga, besplatno, ali samo uz predočenje članske iskaznice svoje knjižnice, posjetiti špilju Samograd i ostale špilje i sadržaje Pećinskog parka Grabovača kod Perušića. Akcija se odnosi na sve dane do kraja listopada i potom na prva dva vikenda u studenom, priopćeno je iz Javne ustanove Pećinski park Grabovača.
Nastavak je to prošlogodišnjeg početka suradnje Narodne knjižnice Općine Perušić i Javne ustanove „Pećinski park Grabovača“ na obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige. Prošle je godine akciju iskoristilo i Pećinski park Grabovaču u dva tjedna posjetilo više od 250 čitača raznih knjižnica, a smisao akcije je dvojak – poticanje čitanja i aktivnog odmora u prirodi.
Povodom Mjeseca hrvatske knjige u našu je školu doputovala izložba Društva hrvatskih književnih prevoditelja pod nazivom „Od izvornika do prijevoda“.
Izložba nam prikazuje važnost prevoditelja i njihovog umjetničkog rada bez kojih bi putovanja izvan granica našeg književnog prostora bila nemoguća.
Uz objavljeni prijevod na izloženim panoima možemo pročitati biografiju i bibliografiju pojedinih prevoditelja te usporedbu između prijevoda i izvornika.
Izložba u našoj školi ostaje od 18. listopada do 11. rujna a nakon toga putuje dalje pomičući granice knjižnica i književnosti…
