Mašta može svašta-pričajmo zajedno

Obilježili smo Međunarodni dan pripovijedanja i Svjetski dan kazališta za djecu i mlade, 20. ožujka, radionicom storytellinga „Mašta može svašta-pričajmo zajedno“.

Radionicu su, uz pomoć knjižničarke, vodile učenice 2. razreda Petra Vrbanc i Mia Šulentić u kojoj su učenicima prvih razreda pokazale kako možemo sami, uz pomoć mašte i storytelling kockica ispričati vlastitu originalnu priču.

Nastavi čitatiMašta može svašta-pričajmo zajedno

Suradnja školske knjižnice i Knjižnice „Medveščak“:  debatna rasprava „BookBate“

Učenici 3. Drazreda Ante Blažević, Marina Marinac i Lovre Gracin uspješno su sudjelovali  u književnoj debati koja se održala  u Knjižnici “M2“ 12. veljače 2024.

Suradnja je to Knjižnice „Medveščak“ sa školskom knjižnicom u sklopu projekta BookBate koji je osmišljen s ciljem promicanja čitanja među mladima i učenja o zakonitostima kvalitetnog debatiranja. Birane teme su privlačne i intrigantne mladima, a ujedno i premise koje iz njih izvlače stavove pogodne za raspravu.

Tema ove debate bila je klasična bajka Charlesa Perraulta „Ljepotica i zvijer“, a uz učenike naše škole, u debatnim su timovima bili i učenici Škole za modu i dizajn, Zdravstvenog učilišta Zagreb, privatne gimnazije Marul i Škole za cestovni promet. Susret je moderirao Domagoj Praljak, učenik XV. gimnazije i član hrvatske debatne reprezentacije.

Nakon živahnog debatiranja u kojemu su  timovi obradili vječno pitanje ljubavi i žrtve, učenik Ante Blažević 3.D razreda izabran je za jednog od najuspješnijih govornika te mu je po završetku druženja uručena i prigodna nagrada.

Nadamo se uskoro novim i uspješnim debatnim susretima!

Nastavi čitatiSuradnja školske knjižnice i Knjižnice „Medveščak“:  debatna rasprava „BookBate“

Dani ekološke osviještenosti i održivosti u knjižnici

Povodom Dana ekološke osviještenosti i održivosti,  u sklopu međunarodnog Erasmus + projekta našu su školu pod organizacijom Direkcije za obrazovanje posjetili gosti profesori iz Beča. Tom su prilikom obišli i razgledali i školsku knjižnicu u kojoj je postavljena prigodna izložba „Drvo i njegov tajni život“.

Izložbu su osmislili i realizirali učenici 2. razreda uz pomoć profesorice njemačkog jezika Tanje Ivančić i stručne suradnice knjižničarke Zrinke Hrvoić Dukić. Naši su gosti iz Beča tako imali prilike vidjeti fotografije  drveća koje nas okružuje, njegove glavne karakteristike, naučiti ponešto o mitologiji drveća, značaju koje je imalo u staroj Grčkoj i Rimu, pročitati zanimljive i poticajne citate, razgledati unikatne i ručno izrađene predmete iz drveta te prolistati brojne časopise i knjige u kojima je tema drvo (Kovačićeva „Breza“, Cesarićeva poezija, „Šuma striborova“ Ivane Brlić Mažuranić, časopisi „Drvo znanja“ , „Eko revija“, „Priroda“…).  Posebnu pažnju zaokupila je knjiga Petera Wohllebena „Tajni život drveća“. Čitajući neke odlomke  otkrili smo jedan potpuno novi i skriveni svijet.  Saznali smo da stabla imaju osjećaje, navike i pamćenje i da šume funkcioniraju kao društvene zajednice…iz toga smo naučili da se prema drveću trebamo ponašati kao prema nama samima.

„No na veću brigu o drveću ne bi nas trebala poticati samo materijalna korist-radi se o malim zagonetkama i čudima koje vrijedi održavati. Pod krovom od lišća dnevno se odigravaju prave drame i dirljive ljubavne priče; u tom posljednjem djeliću prirode ispred naših kućnih vrata, mogu se doživjeti pustolovine i otkriti razne tajne. Tko zna: možda će jednom biti dešifriran i jezik drveća koji će nam dati materijala za druge nevjerojatne priče. A dotad, prilikom iduće šetnje šumom jednostavno oslobodite maštu-u mnogim slučajevima nije nimalo udaljena od stvarnosti!“

                       (Wohlleben, P.:“Tajni život drveća“, str.198)

 Preporuka i poziv svima da pročitaju ovaj bestseler te dobrodošlica na  izložbu u prostoru knjižnice koja ostaje otvorena do 18. prosinca.

Nastavi čitatiDani ekološke osviještenosti i održivosti u knjižnici

185. Obljetnica rođenja – August Šenoa

  • Kategorija objave:Knjižnica

    August Šenoa

                 (Zagreb, 14. XI. 1838 – Zagreb, 13. XII. 1881). 

           hrvatski književnik, kritičar, prevoditelj, političar 

  • Pučku školu završio je u Zagrebu, školovao se u Pečuhu, Pragu i Beču studirajući medicinu i pravo
  • Otac Aloiz bio je Nijemac iz Češke koji je u Zagreb doselio 1830., a majka Terezija pl. Rabacs Slovakinja iz Budimpešte
  • August je imao tri brata: Teodora, Julija i Aurela
  • Oženio se Slavom Ištvanić, turopoljskom plemkinjom
  • Radio je kao novinar (postavlja feljton kao kao žanr, a u svojoj seriji feljtona    „Zagrebulje“ opisuje političke, uglavnom, negativne događaje u Zagrebu ), gradski bilježnik te gradski senator
  • Bio je umjetnički direktor Zagrebačkog zemaljskog kazališta i dramaturg, uređivao je Vijenac,   najznačajniji književni časopis
  • Kao književnik, književni teoretičar i kritičar ostavio je snažan utjecaj u književnosti i kulturnopolitičkom životu 19. stoljeća koje se naziva Šenoino doba
  • Povjestice“su pripovjedna djela pisana u stihovima, jednostavno i ritmično, prožeto humorom („Propast Venecije“, „Kameni svatovi“)
  • Kao dramaturg istakao se komedijom tročinkom „Ljubica, izvedenom 1868. koja je, usprkos neuspjehu kod publike i kritike, imala velik utjecaj kao prvi prikaz suvremenog građanskog života
  • Na zagrebačku je scenu doveo Molierea, Goethea, Schillera i Shakespearea
  • Najveći utjecaj ostavio je kao romanopisac, u književnost uvevši  roman koji je postao omiljeno štivo čitatelja 19. stoljeća, posebno povijesni roman koji zauzima središnje i najznačajnije mjesto u Šenoinom bogatom opusu
  • Napisao je pet povijesnih romana: Seljačka buna“, „Čuvaj se senjske ruke“, „Zlatarovo zlato“, „Diogeneš“ i „Kletva koja je ostala nedovršena
  • Uzor mu je bio Walter Scott koji je povijesni roman uveo u europsku književnost  u kojem se prikazuju autentični događaji na temelju istraživanja dokumenata i raznih povijesnih izvora
  • U svojim je pripovijetkama opisivao odnos sela i grada, političke, etičke i socijalne probleme te odlaske sinova seljaka na školovanje u grad („Prosjak Luka“, „Prijan Lovro“, „Branka“…)
  • U lirici je socijalni i politički pjesnik angažiran u izražavanju političkih ideja i Strossmayerovog narodnjaštva („Budi svoj!“, „Hrvatska pjesma“, „Na Ozlju gradu“…)
  • Pojedine izrazito lirske ljubavne pjesme uglazbljene su i postale su dio tradicijske kulture („O ti vilo moje duše“, „Oj vi magle“), a balade i legende u stihu u obliku popijevaka zadržale su se do danas („Ribareva kći“, „Vir“)

Budi svoj!

Oj, budi svoj! Ta stvoren jesi čitav,
U grudi nosiš, brate, srce cijelo;
Ne kloni dušom, i da nijesi mlitav,
Put vedra neba diži svoje čelo!
Pa došli danci nevolje i muke,
Pa teko s čela krvav tebi znoj,
Ti skupi pamet, upri zdrave ruke,
I budi svoj!

Oj, budi svoj! Znaj, tvoja glava mlada
Nebolike ti zlatne sanke budi,
Ko sivi soko uzvine se nada,
Al’ svijet je svijet, i ljudi tek su ljudi.
Da, zbilja goni s uzglavja te meka,
U sebični te zovuć svijeta boj;
Ma što te, brate, u životu čeka:
Ti budi svoj!

Oj, budi svoj! Taj svijet ti nije pakô,
Ni raj ti nije; rodi trnom, cvijetom;
Ni desno, lijevo da se nijesi mako,
Već ravno pođi, dok te nosi, svijetom:
Koracaj bez obzira krepko, živo,
Sudbina dok ne rekne tebi: Stoj!
I pravim drži pravo, krivim krivo,
I budi svoj!

Oj, budi svoj! Ta Božji ti je zamet,
A Bog sve mrzi, što je laž i varka;
I neka ti je vazda vedra pamet,
I srce vrelo, duša čista, žarka;
Nek’ ravno um i srce tvoje važu,
Tek tako bit ćeš čovjek, brate moj!
Da zli i dobri ljudi smjerno kažu:
Da, on je svoj!

Oj budi svoj! Al’ brat ti budi braći,
I radi za svijet, al’ ne slušaj pljeska;
I ljubi svijet, al’ ne nadaj se plaći,
Jer hvala ljudska voda je vrh pijeska,
U tvojoj svijesti hvala ti je trudu,
S poštena tekar lica teče pošten znoj,
I nijesi, brate, živio zaludu,
Kad jesi svoj!

Oj, budi svoj, i čovjek ljudskog zvanja!
Pa diži čelo kao sunce čisto;
Jer kukavica tek se hrđi klanja,
Tvoj jezik, srce nek su vazda isto.
Za sjajnim zlatom kô za Bogom gledi
Tek mićenika ropskih podli roj;
Ti gledaj, da l’ i duša zlata vrijedi,
Pa budi svoj!

Da, budi svoj! Pa dođe l’ poći hora,
Gdje tisuć zvijezda zlaćenih se vije,
Kad čovjek račun završiti mora,
I ti ga svršuj, nek ti žao nije;
Jer tvoje srce šapnuti će tijo:
Oj mirno, brajne, sad si račun zbroj!
Poštenjak, čovjek na zemlji si bio:
Ta bio svoj!    

 Vijenac, 1874.

Posebno je rado tematizirao rodni grad Zagreb kao političko središte Hrvatske te ga opisao u sva tri književna roda, u lirskom, epskom i dramskom obliku (Zagreb, Zagrebu, Zlatarovo zlato, Seljačka buna, Diogenes, Kletva, Ljubica i dr.). 

-August Šenoa najzagrebačkiji jehrvatskiknjiževnikneraskidivo vezan tematikom i službovanjem za svoj rodni i voljeni Zagreb

-U ulozi gradskog senatora koji je sređivao gradske spise, vodio osnutak osiguravajućeg zavoda, vodio uređenje Terga bana Josipa Jelačića, sastavljao prijedloge za diplome građanima, nadzirao nadogradnju Gornjogradske gimnazije zbog smještaja novoustrojenog Sveučilišta…zatekao ga je veliki potres koje je pogodio Zagreb 9. prosinca 1880.

-Procjenjujući potresom nanesene štete razbolio se od upale pluća kojoj je, prethodno počašćen kraljevom pohvalom za izuzetne zasluge i proglašen začasnim građaninom Zagreba, podlegao 13. prosinca 1881. godine.

-Sto četrdeset godina poslije Šenoina himna Zagrebu mnogima je opet bliska srcu i daje nadu da će voljeni grad podno Medvednice ponovno biti “živ, ponosit, jak, prkosit”.

“Zagrebu”

Povrh starog Griča brda
Kao junak lijep i mlad,
Smjele glave, čela tvrda,
Slavni stoji Zagreb-grad;
Živ, ponosit,
Jak, prkosit,
Kad slobode plane boj.
Tko tu klikô ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj!

Mnoge bure povrh njega
Prosu svijeta udes ljut,
Al’ pod krilom našeg stijega
On stajaše tvrd i krut.
Ljutit stresa
Juriš bijesa
I razmrvi vraga roj.
Tko tu klikô ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj!

Nad njim bljesnu zlatna zvijezda,
Da ugleda druga drug,
Kao soko iz svog gnijezda,
U daleki prhnu jug
Glas Hrvatstva,
Doziv bratstva:
Preni mi se, rode oj!
Tko tu klikô ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj!

Ti uskrisi naše pleme,
Ti rastjera duha noć,
Ti nam siješ znanja sjeme,
Ti nam dižeš roda moć.
Svjetlobornih,
Umotvornih
Glava rađaš silan broj.
Tko tu klikô ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj!

Kad zarudi mlada zora,
A iz zore dvor i hram,
Zlatno polje, zelen-gora,
Sjajna Sava, loze plam:
Od miline
Duša gine,
Po krasoti bludeć toj.
Tko tu klikô ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj!

Zagreb-grade, naša glavo,
Zagreb-grade, štite naš,
Zagreb-grade, naša slavo,
Kao sunce ti nam sjaš.
Budi velik,
Jak kô čelik,
Tisuć ljeta slavan stoj!
Tko ti klikô ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj!

Kipar Ivan Rendić autor jepoprsja Augusta Šenoe koje se nalazi na Zrinjevcu

Spomenik Augusta Šenoe u Vlaškoj ulici, rad umjetnice Marije Ujević Galetović              

Kuća Šenoa nalazi se  u ulici Ive Mallina 27, uz Jurjevski park i Becićeve stube.

Nastavi čitati185. Obljetnica rođenja – August Šenoa

Zanimljivost uz Mjesec hrvatske knjige!!

Povodom Mjeseca hrvatske knjige, svi članovi bilo koje knjižnice u Hrvatskoj moći će do sredine studenoga, besplatno, ali samo uz predočenje članske iskaznice svoje knjižnice, posjetiti špilju Samograd i ostale špilje i sadržaje Pećinskog parka Grabovača kod Perušića. Akcija se odnosi na sve dane do kraja listopada i potom na prva dva vikenda u studenom, priopćeno je iz  Javne ustanove Pećinski park Grabovača. 

Nastavak je to prošlogodišnjeg početka suradnje Narodne knjižnice Općine Perušić i Javne ustanove „Pećinski park Grabovača“ na obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige. Prošle je godine akciju iskoristilo i Pećinski park Grabovaču u dva tjedna posjetilo više od 250 čitača raznih knjižnica, a smisao akcije je dvojak – poticanje čitanja i aktivnog odmora u prirodi.

Nastavi čitatiZanimljivost uz Mjesec hrvatske knjige!!

Književnost bez granica!

  • Kategorija objave:Knjižnica

Povodom Mjeseca hrvatske knjige u našu je školu doputovala izložba Društva hrvatskih književnih prevoditelja pod nazivom „Od izvornika do prijevoda“.

Izložba nam  prikazuje važnost prevoditelja i njihovog umjetničkog rada  bez kojih bi putovanja izvan granica našeg književnog prostora bila nemoguća.

Uz objavljeni prijevod na izloženim panoima možemo pročitati  biografiju i bibliografiju pojedinih prevoditelja te usporedbu između prijevoda i izvornika.

Izložba u našoj školi ostaje od 18. listopada do 11. rujna a nakon toga putuje dalje pomičući granice knjižnica  i književnosti…

Nastavi čitatiKnjiževnost bez granica!

6. listopada – Međunarodni dan disleksije

Danas obilježavamo Međunarodni dan disleksije, a zapravo je i cijeli listopad posvećen svjesnosti o disleksiji.
Disleksija je neurološki poremećaj koji ometa učenje i obradu jezika, očituje se u problemima s čitanjem, pravopisom, pisanjem, govorom i/ili slušanjem, unatoč urednoj inteligenciji i dostatnom trudu. Osobe s teškoćama čitanja jesu one osobe koje teško dekodiraju tekst, čitaju sporo, nerazgovijetno i ne razumiju pročitano.


Teškoće čitanja mogu imati slijepe i slabovidne osobe, gluhe i nagluhe osobe, osobe s intelektualnim teškoćama, osobe s motoričkim teškoćama, osobe s ADHD sindromom, osobe s autizmom, osobe s udruženim smetnjama (kombinirane teškoće), zlostavljane i odgojno zapuštene osobe te starije osobe.


Nacionalnom kampanjom „I ja želim čitati!“ želimo skrenuti pozornost javnosti na probleme s kojima se susreću osobe s disleksijom i teškoćama čitanja.

Problemi s čitanjem često su odgovorni za probleme s učenjem, ali su često neprepoznati.
Dragi učenici, dođite u školsku knjižnicu, zajedno možemo pronaći alate koji će vam pomoći u borbi s teškoćama u čitanju i učenju!

Nastavi čitati6. listopada – Međunarodni dan disleksije

Mrežni izvori u nastavni hrvatskoga jezika

  • Kategorija objave:Knjižnica

Mrežni izvori u nastavi hrvatskoga jezika

Knjižnice, časopisi, zbirke

• Antologija suvremenoga hrvatskog pjesništva: http://www.hrvatskiplus.org/_kaosa/index_antologija.html

Knjižnice grada Zagreba: http://www.kgz.hr/hr

• Nacionalna sveučilišna knjižnica: https://www.nsk.hr/

• Digitalna zbirka NSK: https://digitalna.nsk.hr/pb/

• DIKAZ – digitalna knjižnica Zadar: http://dikaz.zkzd.hr/

• Hrčak – portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa: https://hrcak.srce.hr/

• Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: http://knjiznica.hazu.hr/

• Digitalna zbirka knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu: http://knjiznica.ffzg.unizg.hr/

• Hrvatski državni arhiv: http://www.arhiv.hr/hr-hr/

• Cvjetovi zla (Baudelaire): https://fleursdumal.org/audio/

• Digitalizirani Katalog: http://katalog.lzmk.hr/

• Drame.hr: http://drame.hr/hr/drame/293-lutka-miro-gavran

• South Slavic Literature Library: https://www.borut.com/library/

• BEK – Besplatne elektroničke knjige: http://elektronickeknjige.com/

• E-knjižnica (KGZ): https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=1&sort=0&fid0=2&fv0=e-knjiga&spid0=1&spv0=&fid1=12&fv1=%23C002%23za+posudbu&currentPage=1

• eKnjiga: https://www.eknjiga.hr/

• eLektire: https://lektire.skole.hr/

HRlektire.com:https://www.hrlektire.com/…

• Internacionalna knjižnica za djecu: http://en.childrenslibrary.org/…

• Kvaka – časopis za književnost: http://www.casopiskvaka.com.hr/

• Knjižnica Metelwin: http://library.foi.hr/metelgrad/

• Nacionalni arhivski informacijski sustav: http://arhinet.arhiv.hr/default.aspx

• Open culture free books: http://www.openculture.com/free_ebooks

• Pjesnici Ane Horvat: http://www.pjesnici-ane-horvat.net/

• Flora i fauna u književnosti: https://drive.google.com/…/0B2Yvpw…/view

• Zvučna antologija đurđevečke književnosti: http://www.djurdjevecka-antologija.com/onama

• Zbirka književnih djela na hrvatskome jeziku: http://dzs.ffzg.unizg.hr/popis.htm

• Školske novine: http://www.skolskenovine.hr/tjednik_arhiva.aspx

• Scribd: https://www.scribd.com/?lohp=2

• Stare hrvatske novine: http://dnc.nsk.hr/Newspapers/

• Stari hrvatski časopisi: http://dnc.nsk.hr/Journals/Default.aspx

• Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR: https://zir.nsk.hr/

• Nacionalni repozitorij disertacija i znanstvenih magistarskih radova: https://dr.nsk.hr/

• Hrvatski arhiv weba: https://haw.nsk.hr/

• Studia lexicographica – časopis za leksikografiju i enciklopedistiku: http://studialexicographica.lzmk.hr/index.php/sl/index

Portali, blogovi

• Arteist – prvo slovo kulture: https://arteist.hr/knjizevnost/

• Booksa.hr: http://www.booksa.hr/

• Cro-kultura: http://www.cro-kultura.com/#sthash.viVmssTF.dpbs

• Medijska pismenost: https://www.medijskapismenost.hr/

• Djeca medija: https://www.djecamedija.org/

• Društvo hrvatskih književnih prevodilaca: http://dhkp.hr/

• Društvo hrvatskih književnika: http://dhk.hr/

• Eho.online portal za kulturu informacija i komunikacija: http://www.eho.com.hr/

• Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade: https://www.hdkdm-klubprvihpisaca.hr/

• Desk Kreativne Europe: http://deskkultura.hr/

• Portal hrvatske rječničke baštine – Habdelićev Dikcionar, Vrančićev Dictionarium: http://crodip.ffzg.hr/

• Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: http://info.hazu.hr/hr/

• Staroslavenski institut: https://www.stin.hr/

• Hrvatska kulturna baština: http://www.kultura.hr/

• Hrvatski centar ITI – International theatre Institute: https://hciti.hr/

• Hrvatsko društvo dramskih umjetnika: http://www.hddu.hr/novosti.aspx

• Hrvatski centar za dramski odgoj: http://www.hcdo.hr/

• Hrvatsko novinarsko društvo: http://www.hnd.hr/

• Hrvatsko društvo pisaca: https://hrvatskodrustvopisaca.hr/hr

• JEZIK.Hrvatski (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje): http://jezik.hr/

• Knjiga za plažu: http://www.ice.hr/davors/KZP.htm

• Književni natječaji: http://sikavica.joler.eu/…/literarn…/knjizevni-natjecaji

• Kritična masa: http://www.kriticnamasa.com/index.php

• Kultura promjene (SC): http://www.sczg.unizg.hr/kultura/

• Laboratorij čitanja: https://laboratorijcitanja.wordpress.com/

• Lirik line (pjesnici govore svoje tekstove) – 22 hrvatska pjesnika zastupljena svaki s 10 pjesama: https://www.lyrikline.org/en/home/

• Stilistika: https://stilistika.org/

• Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje: http://ihjj.hr/

• Matica hrvatska: http://www.matica.hr/

• Metafora – portal za književnost i kulturu:

Nastavi čitatiMrežni izvori u nastavni hrvatskoga jezika

DAN ČITANJA NA GLAS 27. OŽUJKA

  • Kategorija objave:Knjižnica

27. ožujka u srednjim školama diljem zemalja članica EU provedena je akcija čitanja na glas. Kao što smo planirali, taj dan nastavnici i učenici započeli su svoje nastavne sate čitajući razne  sadržaje koje su sami odabrali. Jedna od preporučenih aktivnosti bila je i gostovanje bivšeg učenika škole koji bi zajedno s učenicima čitao na glas stoga je knjižničarka pozvala Matea Ljubojevića, učenika koji je prošle godine dobio prvu nagradu na „Kanižajadi“ za svoj sonet „Pjesma kiše“.

Mateo je vrlo uspješno  gostovao u 1.A, 1.D i 1.F razredu u kojima su naizmjence pjesme čitali učenici i mladi autor, a potom su razvili zanimljive razgovore o samoj poeziji, motivima, temama i inspiraciji umjetnika.

Dan čitanja na glas ostavio je jako pozitivne refleksije jer smo zajednički zaključili da čitanje na glas pomaže u jasnijem izražavanju, širenju vokabulara, aktivnom slušanju, kritičkom razmišljanju, promišljanju i zaključivanju, na taj način čitanje postaje zanimljivije, potiče se znatiželja, ali i povezanost među učenicima i nastavnicima. Svakako ćemo ovu aktivnost s radošću ponoviti.

Nastavi čitatiDAN ČITANJA NA GLAS 27. OŽUJKA